Ovo vam niko nije rekao: Šta vam se dešava u telu kada jedete šećer?!

Ovo vam niko nije rekao: Šta vam se dešava u telu kada jedete šećer?!
Veljko Milicevic

Trenutno smo usred globalne krize.

Ali ne samo u ekonomsko-finansijskom smislu.

Pre svega u ZDRAVSTVENOM smislu.

Gojaznost, hronične bolesti, dijabetes, bolesti srca i krvnih sudova i poremećaji raspoloženja su u stalnom porastu!

Šta ako bismo vam rekli da svi ovi poremećaji imaju jednu zajedničku stvar?

Šta ako postoji krajnje jednostavan način da poboljšate svoje zdravlje i smanjite faktore rizika za nastanak ovih bolesti?

Šta ako vam kažemo pravu ISTINU o šećeru?

Možete videti zapanjujuću količinu šećera koja se konzumira u celom svetu.

Budimo realni - višak šećera izaziva upalu – ali ne običnu upalu koja će brzo proći, već o hroničnoj upali koja se dešava na ćelijskom nivou i može poremetiti samu strukturu naše fiziologije.

Pokazalo se da je hronična upala u korenu skoro svake bolesti!

Šta je šećer?

Da li se i vama čini da ima toliko oprečnih informacija vezanih za konzumiranje šećera i pravih izvora šećera?

I zašto sada odjednom svi pričaju da je šećer štetan? Ima li istine u tome?

Hajde prvo da shvatimo šta je zapravo ŠEĆER.

Šećer je ugljeni hidrat koji se sastoji od ugljenika, vodonika i kiseonika, pri čemu navedeni molekuli prave kombinacije jednostavnih i složenih ugljenih hidrata.

Jednostavni ili prosti šećeri su glukoza (dekstroza), fruktoza i galaktoza.

Disaharidi predstavljaju kombinaciju jednostavnih šećera. Primer je saharoza ili stoni, beli šećer koji se sastoji od glukoze i fruktoze.

I postoje složeni šećeri ispunjeni vlaknima, nalaze se u povrću/voću i integralnim žitaricama, koji su zapravo najbezbedniji za naše zdravlje.

Problem su ovi PROSTI šećeri.

Zovu se prosti, ali nisu tako prosti za naš organizam.

Nije baš sve tako prosto i jednostavno kada pogledamo kako naše telo obrađuje šećer.

Namirnice poput većine komercijalnih hlebova, testenina, žitarica, slatkiša, grickalica i još mnogo drugih artikala - ponekad čak i onih koje se smatraju zdravim - imaju gomilu šećera koji će se osloboditi poput oluje u vašem telu kada se razgrade!

Dakle, kada pojedemo nešto što sadrži proste šećere, dodate šećere i veštačke zaslađivače – nama šećer u krvi drastično skoči! A to nije dobro.

Poenta je postići laganu razgradnju šećera, kako ne bi bilo velikih oscilacija u krvi. Kako velikih skokova, tako ne treba biti ni velikih padova nivoa šećera u krvi.

Složeni ugljeni hidrati se sporo vare i shodno tome ne izazivaju ove nagle skokove i padove nivoa šećera u krvi!

Kao opšte pravilo za zdravlje, želimo da izbegnemo proste šećere i da se fokusiramo na unos složenih ugljenih hidrata ispunjenih vlaknima!

Naročito su povrće i bobičasto voće odličan izvor ovih korisnih vlakana, tj. složenih ugljenih hidrata.

Najkaloričniji zaslađivači koji naglo dižu šećer u krvi su: kukuruzni sirup, šećer od šećerne trske i šećerne repe. Ali i drugi zaslađivači, poput meda, agave i javorovog sirupa – takođe su kalorični i sadrže proste šećere - ali su svakako bolja opcija od klasičnog belog šećera jer sadrže i neke korisne sastojke za zdravlje.

Kako šećer utiče (loše) na vaše zdravlje?

Prekomerni unos šećera u krvotoku dovodi do toga da pankreas više radi na proizvodnji insulina.

Podsetimo, insulin je hormon koji pomaže da se glukoza unese u ćelije za proizvodnju energije – za šta nam inače ugljeni hidrati i trebaju, pre svega za energiju.

Postoje 2 problema sa našom trenutnom ishranom koji su vezani za unos šećera:

  1. Konzumiramo previše šećera što uzrokuje da se pankreas „iscrpi“ i proizvodnja insulina se vremenom smanjuje;
  2. A u isto vreme ćelije koje su ’’bombardovane’’ prekomernim prostim šećerima i insulinom povlače svoje receptore tako da delovanje insulina više nije tako snažno (insulinska rezistencija).

Ovo vremenom stvara savršeni recept za nastanak bolesti.

I tu ne mislimo samo na dijabetes, već i na kardiovaskularne bolesti, autoimune bolesti i poremećaji ponašanja kao što je ADHD (hiperaktivnost) su povezani sa nenormalnim unosom šećera!

Previše šećera u ishrani čini da brže starite

Jedan od načina da saznate koliko brzo starite - osim bora i bolova u zglobovima - je dužina vaših telomera.

Telomere su ćelijski markeri za starenje, smeštene na krajevima vaših hromozoma (ovo je već genetika).

Zdrave telomere su ključne za održavanje naših ćelija zdravim, a zdrave ćelije su jednake zdravlju celog tela.

Hronična upala i oksidativni stres izazvani konzumiranjem previše šećera prerano skraćuju naše telomere - što je povezano sa preranim starenjem, Alchajmerovom bolešću, bolesti srca i sa još mnogo toga.

Istraživanja su potvrdila da su žene sa najzdravijom ishranom — sa najmanje dodatog unosa šećera — bile tri do četiri godine biološki mlađe prema analizi pomenutih telomera.

Višak šećera je povezan sa srčanim oboljenjima

Kada je u pitanju zdravlje našeg srca, obično smo fokusirani na masti: zasićene masti, trans masti, mononezasićene masti itd.

Ali da li ste znali da i šećer može igrati ulogu?

Istraživači su otkrili snažnu povezanost između potrošnje dodanog šećera (uglavnom iz napitaka zaslađenih šećerom) i rizika od srčanih bolesti.

Šećer utiče na vaše raspoloženje

Efekat ishrane na raspoloženje, posebno na depresiju, je sve veća oblast proučavanja.

Nezdrava ishrana — koja uključuje visok nivo dodatih šećera — povezana je sa povećanim rizikom od depresije i poremećaja raspoloženja.

Ali istraživanja su takođe pokazala da je ovo lako rešivo – samo povećanje unosa voća, povrća, integralnih žitarica, ribe, maslinovog ulja i antioksidanata smanjuje rizik od depresije!

Uticaj šećera na vaš apetit

Kada jedete slatko – sve više vam se jede slatko.

Zavisnost od šećera nije mit – to je istina!

Problem sa hranom sa dodatkom šećera nije samo to što je obično visoko-kalorična, već je takođe obično bez vlakana i proteina – što čini da koliko god da je jedete, ne osećate se sito!

Koncentrisani slatkiši koji se jedu bez unosa proteina i vlakana mogu izazvati povećanje šećera u krvi - koji zatim može brzo pasti i uzrokovati smanjenje nivoa energije i povećanu glad.

Ovo takođe može izazvati promene u raspoloženju kako nivoi energije dostižu vrhunac i pad.

Budući da vlakna i proteini usporavaju varenje, to može pomoći u kontroli nivoa na kojem se glukoza oslobađa u krvotoku - sprečavajući brz porast i pad nivoa šećera u krvi.

Kako to šećer čini da se debljamo – čak više od masti u ishrani?!

Većina ljudi misli da su masti u našoj ishrani naročito odgovorne za to što se debljamo.

Ali to nije (sasvim) tačno.

Veći problem su ovi PROSTI ugljeni hidrati, tj. šećeri.

Kada pričamo o hrani, moramo uzeti u obzir da je telo tretira kao izvor energije. Ugljeni hidrati (šećer), masti i proteini se razlažu na sastavne molekule kako bi pokrenuli naše metaboličke funkcije.

A naše telo je suštinski LENJO.

To znači da želi da ide putem najmanjeg otpora i obično će, ako mu se pruži opcija, razgraditi ugljene hidrate, tj. prosti šećer pre svega.

Ako posmatramo ovo iz energetske perspektive, ako vam nije potrebna tolika energija koju dajete svom telu tako što unosite previše šećera - šta se onda dešava sa tim viškom?

Telo skladišti višak u vidu SALA.

Standardna ishrana je prepuna hrane sa visokim sadržajem ugljenih hidrata/šećera.

Na sve to, društvo progresivno postaje sve više lenjo u smislu da se malo kreće i previše sedi preko dana, posebno na radnom mestu.

A šta je sa veštačkim zaslađivačima?

Šećer je štetan za naše zdravlje.

To smo shvatili.

Onda smo počeli da se okrećemo veštačkim zaslađivačima u nadi da su oni bar malo bolji. Ili su možda i ok. Ne znamo. Zavisi kako koji.

Najveća prednost konzumiranja veštačkih zaslađivača je to što su oni nisko-kalorični i ne deluju kao šećer u pogledu pokretanja insulinskog odgovora.

Pa, ovo nije sasvim tačno.

Ljudi ne znaju da varenje zapravo počinje u MOZGU.

Čim vaše nozdrve ili vaša nepca osete slatko, počinje proces varenja koji takođe uključuje oslobađanje insulina za pripremu za slatkiš koji ćete uneti.

Suština ovde je da iako mnogi veštački zaslađivači možda ne podižu tako naglo šećer u krvi, oni mogu uticati na nivo insulina - što će vremenom takođe neizbežno dovesti do insulinske rezistencije.

Još jedan problem sa veštačkim zaslađivačima je taj što oni mogu biti i do 1000 puta slađi našem mozgu od običnog konzumnog šećera!

A kuda sve ovo vodi?!

Kada pojedemo tu nezdravu hranu punu prostih šećera (i nezdravih masti umesto onih zdravih) i odemo da sednemo za naš radni sto ili ispred TV-a da gledamo omiljenu seriju - naše telo počinje da radi ono za šta je predodređeno.

Ono razlaže šećere da bi ih iskoristilo za energiju.

Kada shvati da mu trenutno neće koristiti tolika energija, telo počinje da skladišti višak za kasnije kada mu bude bilo zaista potrebno – u vidu MASTI.

Masnoća je molekul za skladištenje koji je izuzetno efikasan.

Dobijate 40% više energije razgradnjom 1 molekula masti u odnosu na 1 molekul glukoze!

Dakle, ako nastavite da hranite telo ugljenim hidratima kada mu to nije potrebno - ono će samo nastaviti da skladišti višak za „crne dane“.

Otuda epidemija gojaznosti.

A gojaznost je vrsta hronične upale u telu – što je koren nastanka svih bolesti!

Šta treba da uradite?

Očigledno je da treba da IZBEGAVATE proste šećere.

Dakle, beli šećer, smeđi šećer, dodati šećer, veštački zaslađivači – sve to nije dobro za vaše zdravlje.

Fokusirajte se na unos SLOŽENIH UGLJENIH HIDRATA.

To su oni šećeri koji se nalaze u povrću, voću i integralnim žitaricama.

Konzumiranje povrća i voća treba da bude u blizini odnosa 3:1 u korist povrća.

Takođe treba da ciljate na RAZNOVRSNOST, što znači da uključite široku paletu boja i vrsta povrća i voća.

Uz sve to, treba da pijete puno tečnosti.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, gledajte da budete što je više moguće AKTIVNI.

Pomeranje energetskih puteva vežbanjem zahtevaće od vašeg tela da lakše koristi šećer za energiju i tako manje šećera cirkuliše u krvi.

Treba da počnete da sagorevate masti kao izvor goriva.

Sagorevanje masti za dobijanje energiju je ključno za uklanjanje tog SALA koje vam toliko smeta.

Postoji mnogo načina da se to postigne, a ograničavanje unosa prostih ugljenih hidrata je definitivno jedan od njih.

Dakle, šta možemo da zaključimo?

  • Izbegavajte šećer
  • Pijte više vode
  • Budite aktivni
  • Hranite se zdravo
  • Za energiju konzumirajte zdrave masti, a ne šećer!
Nazad
Ostavi komentar

Read our Privacy Policy and Terms of Service.

RO! Kviz

Saznaj koji ceđeni sokovi rešavaju tvoj problem.

Slični Postovi

  • Efikasno ublažavanje opstipacije: prirodne metode koje deluju

    Efikasno ublažavanje opstipacije: prirodne metode koje deluju

  • Da li je DORUČAK ipak NAJVAŽNIJI OBROK u toku dana ili možda nije?!

    Da li je DORUČAK ipak NAJVAŽNIJI OBROK u toku dana ili možda nije?!

  • 7 najboljih SMUTIJA za zdrava CREVA!

    7 najboljih SMUTIJA za zdrava CREVA!